Što Je Putin Želio Postići Pregovorima? Analiza Tončija Tadića

Pedro Alvarez

3 min read

Post on May 20, 2025

4.8

Share

Kratkoročni ciljevi Putinovih pregovora

Putinove pregovaračke strategije u početnoj fazi invazije bile su usmjerene na postizanje brzih, kratkoročnih ciljeva. Ovi ciljevi su se, prema analizama, fokusirali na:

• Zaustavljanje ukrajinskog otpora i brza okupacija ključnih teritorija: Brza vojna pobjeda bila je prvotni plan, a pregovori su se koristili kao alat za smanjenje otpora i omogućavanje brže okupacije Donbasa i drugih strateških regija. Tadićeva analiza ističe kako je Putin podcjenio ukrajinski otpor i snagu međunarodne podrške.

• Stvaranje povoljnije situacije na bojnom polju kroz pregovore o primirju: Privremeni pregovori i primirja služili su kao prilika za pregrupiravanje ruskih snaga, popunu zaliha i pripremu za daljnje vojne operacije. Ova taktika je omogućila Rusiji da konsolidira svoje pozicije i pregrupira snage.

• Sprečavanje daljnjeg zapadnog angažmana i uvođenja sankcija: Putin je pokušao pregovorima umanjiti međunarodnu osudu i smanjiti pritisak sankcija. Međutim, agresivne akcije Rusije dovele su do snažnih sankcija i jačanja zapadnog jedinstva.

• Raspršivanje međunarodne podrške Ukrajini: Pregovori su korišteni kao pokušaj da se posije sumnja u ukrajinsku vladu i podrije međunarodna podrška. Ova taktika se pokazala neučinkovitom zbog jasnog stava većine zemalja o ruskoj agresiji.

Dugoročni ciljevi Putinovih pregovora

Iza kratkoročnih ciljeva kriju se mnogo ambiciozniji dugoročni planovi koji sežu duboko u geopolitičke ambicije Rusije:

• Oslabljivanje Ukrajine i sprječavanje njenog pristupanja NATO-u: Ovo je, prema mnogim analizama, centralni dugoročni cilj. Oslabljena Ukrajina predstavlja manju prijetnju Rusiji i smanjuje rizik od širenja NATO-a prema istoku.

• Promjena međunarodnog poretka u korist Rusije: Putin teži uspostavljanju multipolarnog svijeta u kojem Rusija igra dominantnu ulogu, izazivajući postojeći svjetski poredak.

• Obnavljanje ruskog utjecaja u istočnoj Europi: Putin želi povratiti utjecaj koji je Rusija izgubila nakon raspada Sovjetskog Saveza, stvarajući zonu utjecaja u svojoj "blizini".

• Stvaranje "ruskog svijeta" (Russkij Mir): Ova ideja podrazumijeva konsolidaciju ruskog kulturnog i političkog utjecaja nad zemljama koje Rusija smatra dijelom svoje sfere utjecaja, što uključuje i Ukrajinu.

Tadićeva analiza pregovaračkih taktika

Tonči Tadić, u svojoj analizi, ističe korištenje različitih pregovaračkih taktika od strane Putina, uključujući "salami taktiku" – postepeno postizanje ciljeva kroz male korake. On analizira Putinovo ponašanje tijekom pregovora, naglašavajući njegovo inzistiranje na specifičnim uvjetima i nepopustljivost. Prema Tadiću, učinkovitost ovih taktika je upitna, s obzirom na snažan otpor Ukrajine i Zapada. (U ovom dijelu bi se trebali uključiti konkretni citati iz Tadićeve analize, ako su dostupni.)

Utjecaj međunarodnih čimbenika na Putinov pristup pregovorima

Međunarodni čimbenici značajno su utjecali na Putinove pregovaračke strategije. Snažne sankcije Zapada i čvrsta međunarodna podrška Ukrajini ograničili su Putinovu moć pregovaranja. Uloga međunarodnih organizacija poput UN-a bila je ograničena, a reakcija drugih zemalja na rusku agresiju uvelike je utjecala na Putinov pregovarački stav.

Zaključak: Što nam govori analiza Tončija Tadića o Putinovim pregovorima?

Analiza Tončija Tadića, zajedno s drugim analizama, pokazuje da su Putinove pregovaračke strategije bile usmjerene na postizanje i kratkoročnih i dugoročnih geopolitičkih ciljeva. Razumijevanje ovih motiva ključno je za predviđanje budućih događaja i razumijevanje geopolitičke situacije. Za dublje razumijevanje preporučamo čitanje kompletne analize Tončija Tadića (ako je dostupna) i daljnje istraživanje Putinove pregovaračke strategije. Dubinsko razumijevanje Putinovih pregovaračkih strategija neophodno je za razumijevanje trenutne geopolitičke klime i predviđanje budućih poteza.